Sinocni razgovor sa prijateljima o balsi, ukazao mi je koliko toga ustvari ne znam o ovoj divnoj biljci.
Dakle:
Balsa ili "Ochroma lagopus" t.j. "Ochroma pyramidale" je dobila svoj naziv po spanskom nazivu za splav, zbog svoje osobine da dobro pluta.
Ona nije najlakse drvo na svijetu ali ima najbolji odnos cvrstine i tezine.
Raste u Juznoj Americi i to 95% roda se nalazi u Equadoru.
Zadnjih godina 60% drveta koje raste nalazi se na plantazama i potrebno je 6 godina da se zasadjeno drvo sjece.
Drvo koje zivi duze od 6 godina pocinje da truli iznutra i nije vise toliko dobro za upotrebu u industriji.
Moze da poraste do 30 metara visine za samo 10tak godina, i drvo ne zivi duze od 30-40 god.
Upravo ta osobina zasluzna je za njenu malu tezinu.
Posto brzo raste, sadrzi puno vode, i posle susenja drveta, u njoj ostaju kanalici u kojima je bila voda i to joj daje veliku lakocu i cvrstinu.
Gustina balse iznosi od 40 do 340 kg/m³, a prosjecna gustina je 160kg/m³.
Inace drvo balse poznato je kao "cuvar" eko sistema zato sto posle bilo kakve katastrofe, kada ostane cistina, drvo balse najbrze raste cuvajuci biljke ispod nje i pruzajuci im hladovinu i zastitu dok ne odrastu. Kada slabije biljke ocvrsnu, tada balsa dobija svoju punu velicinu i ugine, ostavljajuci prostor za druge biljke.
Zbog svoje osobine da ima malu gustinu i veliku cvrstinu, balsa se koristi u ispitivanju modela konstrukcija (mostovi i sl.) , avio modelarstvu, izradi mamaca a cak je u 2. sv ratu i avion DeHavilland Mosquito bio napravljen od balse.
Balsa se jos koristi dijelom u konstrukcijama koje zahtjevaju veliku cvrstinu i malu tezinu, pa je nalazimo u kombinaciji sa glass-fiberom i carbon-fiberom.
Tako je nasla primjenu u reketima za stoni tenis, podovima i krovovima jahti i camaca, daski za surf itd, dok recimo 5ta generacija Corvette ima pod u kombinaciji balse i carbona.